Obrazovanje i razvoj – o školama, učenju i promenama koje oblikuju budućnost obrazovanja – od prvih koraka do visokog učenja
-
Promene u načinu poslovanja događaju se brže nego ikada. U proteklih 10 godina ubrzani razvoj informacionih tehnologija omogućio je sveopšte oslobođanje od stega petrificiranih biznis modela XX veka. Nesmetana komunikacija i „autsorsing“ doveli su do smanjenja troškova a povećanja tržišta. A prave promene tek počinju. Ljudi se osećaju slobodnijim u frilens okruženju van firme i vlasnici biznisa sve češće počinju ...
-
Pre dve godine sam pitala jednu osamnaestogodišnjakinju, buduću studentkinju, kojim bi poslom želela da se bavi nakon što diplomira. „Ne znam”, odgovorila mi je, dodavši: „Mislim da taj posao još uvek nije izmišljen”. Izgleda da je bila u pravu. Iako Biro za statistiku rada očekuje da će broj poslova u vezi sa zdravstvenom negom i građevinarstvom biti u porastu, pošto ...
-
Ljudski mozak – tkivo sunđeraste teksture, teško oko tri kilograma, predstavlja najsloženiju živu strukturu koju poznajemo. Ovaj organ ima kapacitet da skladišti više informacija od najsavremenijeg kompjutera i da stvori mrežu veza koja prevazilazi bilo koju društvenu mrežu. Mozak sam kontroliše svaki aspkt ljudskog funkcionisanja, uključujući emocije, učenje i memoriju, i tako oblikuje naše misli, snove i maštu. Upravo nam ...
-
Živimo u svetu koji se neprekidno menja. Vrtoglavi razvoj nauke i tehnologije, kao i evolucija interneta sa sobom su doneli rušenje ograničenja, slobodan pristup informacijama, obrazovanju, kulturi, zabavi i drugim sadržajima. Sa Kindlom u jednoj ruci, tabletom u drugoj i iPhoneom u džepu, čoveku današnjice su dostupne skoro sve informacije koje su mu potrebne. Karakteristike digitalnog doba u kom živimo ...
-
Konvencionalni posao visokog obrazovanja očekuje zemljotres koji će biti dobrodošao Na oksfordskim i harvardskim travnjacima i u mnogim visokoobrazovnim zdanjima od čelika i stakla, ispiti ustupaju mesto raspustu. I dok studenti razmatraju život posle diplome, univerziteti se suočavaju sa pitanjima o sopstvenoj budućnosti. Visokoobrazovni model predavanja, „bubanja” i ispita jedva da se uopšte promenio kroz vekove. Sada tri snažna talasa ...
-
Za sve što radimo u životu potrebna je motivacija. Najviše smo motivisani za aktivnosti koje se podudaraju sa našim željama i strastima. Drugim rečima, lična satisfakcija je najbolji pokretač. Ali, često smo suočeni sa zadacima koje moramo da obavimo, gde sam proces obavljanja, pa čak ni rezultat, ne nose užitak. Svaka obaveza, pre ili kasnije, postane opterećenje. Poboljšanje motivacije odgovor ...
-
Razvoj informacionih tehnologija i njihov uticaj na sve oblasti života, pa i na sferu obrazovanja, omogućava učenicima i studentima novi, savremeniji i kvalitetniji način učenja i usavršavanja, uz pomoć najsavremenije opreme i u korak sa trendovima novog doba. Na taj način, oni otkrivaju metode i veštine kojima se danas služe najuspešniji svetski programeri, dizajneri, administratori, krunišući tako svoja znanja i ...
-
Prava roditelja u obrazovanju svoje dece U odnosu na tradicionalni sistem školovanja na kakav smo navikli, uloga škole u savremenim uslovima je znatno promenjena. Nastavnici nisu više jedini autoritet po pitanju izvora znanja i informacija, niti je škola jedini centar učenja i razvoja mladih. U zavisnosti od socijalne sredine u kojoj žive i rade, ekonomskog statusa, nivoa obrazovanja i životnog ...
-
Savremeno zapošljavanje nije ostalo imuno na dinamične promene koje zahvataju sve društvene segmente. U kontekstu stalne pokretljivosti, transferzalne ili prenosive veštine mogu biti jedan od ključnih instrumenata za prohodnost pojedinca na tržištu, značajan faktor uvećanja lične profesionalne konkurentnosti, kao i olakšavajuća okolnost prilikom preuzimanja neke nove poslovne uloge. Verovatno Vam se nekada učinilo da je Vaša profesionalna uloga usko ograničena, ...
-
Verovatno Vam se dogodilo da, kada učite neki sadržaj, mnogo lakše i bolje pamtite onda kada u proces učenja uključite svoja čula. Upotreba više čula omogućava našem mozgu da dobije više informacija i tako učenje učini smislenijim i korisnijim. Prema Edgaru Dejlu, tvorcu Piramide učenja, ljudi zapamte samo 10% onoga što pročitaju (čitanje), 20% onoga što čuju (slušanje reči), 30% ...