Poslovi sutrašnjice: Trostruki povratak društvenih poslova u ekonomskom oporavku – Možemo li očekivati deficit prosvetnih, zdravstvenih i socijalnih radnika u budućnosti?

Više od pola decenije Svetski ekonomski forum modelira uticaj tehnologije na globalna tržišta rada kako bi bolje razumeo uticaj usvajanja tehnologije na poslove jučerašnjice i poslove sutrašnjice. Izdanje „Bele knjige” o poslovima sutrašnjice istražuje proaktivne investicije koje donose trostruku dividendu: povećanje ekonomske aktivnosti, povećanje mogućnosti za zaposlenje i stvaranje multiplikativnih efekata u obliku pravednijih ekonomija i društva.

Centar za novu ekonomiju i društvo Svetskog ekonomskog foruma namerava da katalizuje takve investicije kroz Konzorcijum za poslove – partnerstvo lidera i projekata koji podstiču produktivno zapošljavanje, povećanje broja radnih mesta u budućnosti, nove norme radnog mesta i bolje plate.

Ovo izdanje „Bele knjige”, koje počinje sa fokusom na poslovima u društvenom sektoru, trebalo bi da posluži kao poziv na akciju za vođenje ambicioznog, koordinisanog pristupa sa više zainteresovanih strana za pokretanje novog talasa investicija u tri ključne društvene institucije: obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu.

„Bela knjiga” je objavljena u maju 2022. godine i evo njenih ključnih nalaza:

Uprkos oporavku globalne ekonomije od pandemije 2020. godine, društvena nejednakost je nastavila da raste širom sveta. Predviđa se da će globalna populacija premašiti broj od 8,5 milijardi do 2030. godine, što će zahtevati širenje osnovnih usluga koje garantuju dobar životni standard. Pad društvene mobilnosti uzrokovan je nedostatkom ulaganja u društvenu infrastrukturu. Kao rezultat toga, danas su mladi ljudi manje optimistični u pogledu svoje budućnosti nego što su bili u prošlosti, pogotovo kada je reč o onima čiji je socioekonomski status nizak. Obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita su tri temeljne društvene institucije koje mogu imati koristi od kritičnih ulaganja kako bi ponovo pokrenule motor ekonomske mobilnosti, ispunile nezadovoljenu potražnju za zdravstvenom zaštitom i brigom o deci i poboljšale obrazovne sisteme.

Ovo izdanje „Bele knjige” se fokusira na upravljanje kriznim situacijama i na prioritete za dugoročni oporavak, jer je cilj kreatora politike da uravnoteže upravljanje kriznim situacijama. Ukoliko se implementiraju u američku ekonomiju, ove investicije bi rezultirale povećanjem BDP-a i otvaranjem novih radnih mesta do 2030. godine. Osim toga, početna investicija bi se vratila investitorima 2,3 puta više za svaki uloženi dolar.

Prema vežbi modeliranja, investicija od 1,3 triliona dolara koja vraća 3,1 bilion dolara u BDP-u proizvela bi dodatnih 10 miliona radnih mesta u društvenom sektoru i oko milion radnih mesta u drugim sektorima, što je ukupno 11 miliona radnih mesta do 2030. godine.

Kao posledica ove investicije biće stvoreno 4,2 miliona radnih mesta u prosveti, zatim 1,8 miliona radnih mesta za socijalne radnike i 0,9 miliona radnih mesta za zdravstvene radnike. Kao rezultat toga, plate će rasti paralelno sa produktivnošću, BDP-om i jačim tržištem rada, za koje se takođe očekuje da će uskoro porasti.

U današnjem nestabilnom i raznolikom globalnom okruženju, neophodno je koncentrisati se na dugoročna ulaganja sa maksimalnim povraćajem. Pored toga, rad u društvenom sektoru priprema zaposlene za sve što budućnost nosi i podstiče društvenu mobilnost, omogućavajući im da se bolje prilagode svetu koji se stalno menja.

Za kreatore politike i poslovne lidere ova prva simulacija potencijalnog profita od ulaganja u održiviju i pravedniju budućnost poslužiće kao osnova za dalje pokušaje da se kvantifikuju prinosi u drugim delovima privrede i na različitim lokacijama.

Trostruki povratak društvenih poslova u ekonomskom oporavku

Neuspešno globalno tržište rada karakterišu visoka stopa nezaposlenosti, smanjenje stope učešća u radnoj snazi, povećana nestabilnost posla i stagnirajuće zarade, iako određene ekonomije imaju veliki broj nepopunjenih radnih mesta. Mnogi ljudi su napustili posao i malo je verovatno da će se vratiti ako ne budu dostupne nove pozicije i novi uslovi rada. Ako se ne reši, ovaj problem će imati dugoročan uticaj na stopu zaposlenosti. Iako se globalno tržište rada oporavilo od prvog izazova 2021. godine, ukupan broj radnih sati na globalnom nivou u 2022. godini ostaće oko 2% ispod nivoa, kakav je bio i pre pandemije, što će dovesti do nedostatka od 52 miliona radnih mesta sa punim radnim vremenom u 2022. godini.

Investicije načinjene danas da bi se ekonomije preusmerile ka boljim društvenim ishodima imaju potencijal da povećaju mogućnosti zapošljavanja, kako u naprednim tako i u zemljama u razvoju.

Nedovoljno ulaganje u socijalnu infrastrukturu doprinelo je postepenoj degradaciji društvene mobilnosti, kako se navodi u Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj društvenoj mobilnosti 2020. godine, objavljenom neposredno pre epidemije. Kao rezultat toga, u današnje doba čini se da su izgledi pojedinaca niskog socioekonomskog statusa gori nego kod prethodnih generacija. Nakon nekoliko godina povećanja nejednakosti i pada društvene mobilnosti, ekonomski i sociološki izazovi prouzrokovani epidemijom virusa COVID-19, praćeni rastućom inflacijom i krizom zbog životnog standarda, razotkrili su nedostatke naše socijalne infrastrukture.

Infrastruktura potrebna da bi se ostvario društveni ugovor – skup kolektivnih normi i beneficija koje stvaraju pojedinci, korporacije, građani i država – postaje zastarela.

Ovaj trend je podržan oklevanjem da se ulaže u unapređenje institucija koje obezbeđuju osnovne odredbe koje osiguravaju da pojedinci mogu uspeti i dobiti pomoć u teškim vremenima.

Dok se državne vlade suočavaju sa neizvesnostima u kreiranju politike u nestabilnim vremenima koja karakterišu fiskalna ograničenja i traže rešenja za oživljavanje ekonomije i društva, izdanje „Poslovi sutrašnjice” nastoji da istakne sektore sa najvećim profitom za ulaganja u posao.

Ova „Bela knjiga” ispituje potencijalne koristi ulaganja u široko definisane „društvene poslove”, što bi rezultiralo trostrukom pobedom, tj. povećanjem ekonomske aktivnosti, povećanjem mogućnosti za zaposlenje i stvaranjem multiplikativnih efekata u obliku inkluzivnijih ekonomija i zajednica.

S obzirom na to da se procenjuje da će svetska populacija dostići cifru od 8,5 milijardi do 2030. godine, osnovne usluge koje obezbeđuju dobar život trebalo bi da se prošire paralelno sa povećanjem broja stanovnika i da nadoknade trenutne nedostatke. Profesionalci u sektoru obrazovanja, zdravstva i nege – tj. zanimanja u okviru društvenog sektora – već čine značajan deo radne snage (blizu 23% u naprednim ekonomijama). Međutim, sada postoji deficit radne snage, a na vidiku je sve veći jaz.

Prema nekim projekcijama, do 2030. svetu će nedostajati 14,5 miliona zdravstvenih radnika,  što će samo dodatno pogoršati postojeći manjak radne snage u sektoru zdravstva. Pored toga, biće potrebno zaposliti i dodatnih 69 miliona nastavnika kako bi zadovoljili globalne obrazovne potrebe u narednim godinama. 

Povrh svega, počevši od 2021, 40% dece na svetu, odnosno oko 350 miliona dece mlađe od 5 godina, nema odgovarajući pristup servisima za brigu o deci. 

Čak i tamo gde postoje jaslice i vrtići, oni su još uvek preskupi za prosečnu porodicu. 

Ulaganja u sadašnjosti radi kreiranja buduće radne snage 

Prema rezultatima nedavnog istraživanja o radu sprovedenog u SAD, za većinom radnih mesta iz 2018. nije bilo potrebe 1940. godine, dok oko 60% poslova iz 2018. nije još ni postojalo 1940. godine. Izvesno je da bi slične studije sprovedene u drugim zemljama imale slične ili istovetne rezultate, uprkos neredovnijim merenjima. Prethodna istraživanja su takođe otkrila niz poslova koji se šire zahvaljujući postojećim obrascima koji mogu uticati na budući izgled tržišta rada. Društvena zanimanja budućnosti će se sasvim sigurno razlikovati od današnjih društvenih zanimanja. Međutim, ona mogu da poboljšaju uslove života zaposlenih, kao i život primalaca socijalnih usluga zahvaljujući unapređenim veštinama i tehnologiji. Društvena zanimanja se generalno mogu podeliti na sektore: 1) obrazovanja; 2) zdravstvenih usluga; 3) nege i socijalne zaštite; 4) lične nege i blagostanja; 5) zapošljavanja, obrazovanja i obuke. 

Obrazovanje (8,9 procenata) i zdravstvo (8,4 procenta) dva su sektora koji zapošljavaju najviše ljudi u razvijenim zemljama, dok osmina radne snage, odnosno 5,6% poslova, otpada na sektor nege i socijalne zaštite. U sektoru zapošljavanja radi više od 76 miliona ljudi u razvijenim zemljama obuhvaćenim istraživanjima (Australija, Japan, Nemačka, Španija, Velika Britanija i SAD). Obrazovanje (4,2 procenta) zauzima već peto mesto po broju zaposlenih u zemljama u razvoju, ali ostala društvena zanimanja nisu čak ni u prvih deset: lična nega i blagostanje (1,5%), nega i socijalna zaštita (1,5%) i usluge, nega i socijalna zaštita (0,1%). Sva društvena zanimanja ukupno zapošljavaju 105 miliona ljudi u posmatranim zemljama u razvoju (Brazil, Kina, Indija i Južnoafrička Republika).  

Kako se ekonomije budu oporavljale, ulaganja u humani kapital i tehnologiju u oblasti društvenih zanimanja biće presudna za obezbeđivanje boljeg standarda, plata i beneficija za pojedince i društvo, sa potencijalom da transformišu postojeće stanje u oblasti zdravstva, blagostanja i društvene mobilnosti, ali i da kreiraju nova radna mesta i ekonomski rast. 

Poslednjih godina ulaganja u tehnologiju i inovacije su se proširila i na ovu oblast. Preduzetničke investicije u oblasti obrazovanja i zdravstvenih tehnologija dostigle su cifru od 60 milijardi dolara tokom 2020. godine, a trenutni obrasci i trendovi nagoveštavaju još značajniji rast investicija u oblasti zdravstvenih tehnologija. Ulaganja u humani kapital su neophodna kao kontrateža novim tehnologijama. Iako tehnologija može da obezbedi personalizaciju i pružanje osnovnih usluga velikom broju korisnika, inovacije u sektoru obrazovanja, nege i zdravstvene zaštite moraju da budu kako personalizovane tako i tehnološki napredne. 

„Bela knjiga” predlaže tri oblasti ulaganja i fokusira se na društvene reforme koje podstiču kreiranje radnih mesta i ekonomski rast, dok istovremeno unapređuju kvalitet društvenog sektora. Ova sredstva se mogu kombinovati kako bi se planski proširili i unapredili oni sektori privrede koji će sa sigurnošću generisati značajne ekonomske efekte. 

Kreiranje radnih mesta i oporavak ekonomije

Oporavak ekonomije koji podrazumeva nova radna mesta i značajne koristi za privredu  i društvo moguć je pomoću širenja investicija u sektoru socijalne ekonomije. Ulaganje u kritičnu društvenu promenu dovešće do trostruke koristi: značajnih ekonomskih rezultata, ubrzanog kreiranja novih radnih mesta u budućnosti i većih socijalnih davanja. Ovakve investicije će pomoću efikasne društvene transformacije dovesti do 11 miliona novih radnih mesta, ali i do potencijalnog rasta BDP-a od 3,1 bilion dolara, što je višestruki povrat početnog ulaganja od 1,3 biliona.   

Zbog krajnje nepredvidive globalne situacije, investicije koje generišu najbolje rezultate moraju biti prioritet. Društveni poslovi povećavaju društvenu mobilnost i otpornost, pripremajući ljude za buduće nepredviđene situacije, ali i čitavo društvo za novi efikasniji ciklus rasta humanog kapitala. 

Nakon ove prve simulacije, koja predstavlja potencijalne koristi i dobiti od ulaganja u održiviju i pravedniju budućnost, uslediće drugi pokušaji, koji će obuhvatiti širi geografski prostor i više sektora privrede, ali i usaglasiti metode za kreatore politika i biznis-lidere koji žele da shvate kako povrat investicija u sektoru socijalnih usluga funkcioniše.

Cilj nam je da podstaknemo slične nacionalne ili regionalne projekte koji će nam pomoći da razumemo na koji način ubrzavanje ovakve tranzicije može da doprinese kreiranju i razvoju novih poslova i izgradnji pravednije, održivije i izdržljivije ekonomije kvalitetnih poslova. 

IMO PROGRAM ZA BUDUĆE NASTAVNIKE

LINK Educational Alliance smatra da je biti nastavnik jedan od najodgovornijih i najlepših poslova. U skladu sa tim stavom i usled želje da podržimo buduće nastavnike, u okviru Instituta za moderno obrazovanje razvili smo program za buduće nastavnike.

Želeći da ohrabri nove generacije nastavnika i podrži ih u jednom od najvažnijih poziva kojim su odlučili da se bave, Institut za moderno obrazovanje postaje mesto za sve buduće prosvetne radnike. LINK obrazovnoj alijansi je stalo da buduće nastavnike podržimo od samog početka njihove nastavničke karijere u svim koracima i procesima kroz koje budu prolazili, da im olakšamo građenje nastavničkog identiteta i da zajedno sa njima unapredimo obrazovanje i pomognemo im da budu najbolji u oblasti kojom se bave. 

Pomoć budućim prosvetnim radnicima podrazumeva edukacije, razmenu iskustava, intervjue sa budućim kolegama, mentorstvo i podršku psihologa, timski rad i prisustvo časovima na kojima bi budući nastavnici imali interakciju sa učenicima. Takođe, oni najbolji koji pokažu najviše posvećenosti dobijaju i mogućnost zaposlenja u nekoj od obrazovnih ustanova sa kojima sarađujemo. 

Reference:

Jobs of Tomorrow: The Triple Returns of Social Jobs in the Economic Recovery WHITE PAPER

MAY 2022. Dostupno na: https://www3.weforum.org/docs/WEF_Jobs_of_Tomorrow_2022.pdf (pristupljeno: 26. 6. 2022).

EnglishSerbian