“Neću da zaposlim ljude koji ne poznaju gramatiku – evo i zašto” – Kyle Wiens

Ukoliko smatrate da je apostrof bio jedan od Isusovih sledbenika, nikada nećete raditi kod mene. Ukoliko mislite da je tačka zapeta deo puške, neću vas zaposliti. Ukoliko se pak razbacujete zapetama kao da sutra ne postoji, možda imate neke šanse da dospete do foajea pre nego što vas ljubazno ispratimo iz zgrade.

Neću-da-zaposlim-ljude-koji-ne-poznaju-gramatikuNeki smatraju da je moj pristup gramatici pomalo ekstreman, ali više volim da upotrebim dopadljiviju frazu Lin Tras – ja sam samo jezički purista. I, baš kao ni Trusova, ne gajim ni trunku tolerancije prema gramatičkim greškama koje čine da ljudi deluju glupavo.

Ipak, Trusova i ja se razmimoilazimo u stavu šta znači nemati ni trunku tolerancije. Ona smatra da bi ljude koji pogrešno ili uopšte ne upotrebljavaju apostrofe trebalo da udari grom, da umru na mestu i da budu sahranjeni u neobeleženoj grobnici; ja sam pak mišljenja da ne zaslužuju zaposlenje – iako su, na drugim poljima, dovoljno kvalifikovani za poziciju za koju konkurišu.

Svako ko konkuriše za poziciju u obe moje kompanije (iFixit ili Dozuki) polaže obavezni test iz gramatike. Olakšavajuće okolnosti (npr. disleksija ili početni nivo engleskog) na stranu, ukoliko oni koji se nadaju poslu nisu u stanju da razlikuju je l’ i jer, njihove prijave će završiti u kanti za otpatke.

Naravno, mi živimo od pisanja. iFixit.com je najveći onlajn priručnik za popravke na svetu, a Dozuki pomaže kompanijama pri sastavljanju svojih tehničkih dokumentacija, poput onlajn uputstava za rad ili korak-po-korak priručnika za korisnike. Shodno tome, uvođenje preventivnih mera protiv gramatičkih grešaka u potpunosti ima smisla.

Gramatika je važna svim kompanijama. Jeste, jezik se stalno menja, ali to ne znači da gramatika nije bitna. Pravilna upotreba gramatike pruža kredibilitet, posebno na internetu. U postovima na blogu, na Fejsbuku, u mejlu, na veb-sajtovima kompanija reči su jedino čime baratate. Reči su ono što vas predstavlja kada fizički niste prisutni. I, kako god bilo, ljudi vas osuđuju ako ne umete da razlikujete izvinuti i izviniti, majica i majca.

Pravilna upotreba gramatike stvara dobar osećaj za biznis – i to ne samo kada je reč o zapošljavanju ljudi koji pišu. Većini zaposlenih u našoj kancelariji pisanje nije u zvaničnom opisu posla. Ipak, testove iz gramatike rade svi naši zaposleni, uključujući i ljude iz prodaje, osoblje sa prijema, kao i programere.

Kada smo već kod toga, to što ne gajim trunku tolerancije prema gramatičkim greškama možda deluje malo nepošteno. Ipak, upotreba gramatike nema mnogo veze sa obavljanjem posla, ili sa kreativnošću, ili pak sa inteligencijom, zar ne?

Ne. Ako nekome treba više od 20 godina da nauči kada pravilno da upotrebljava je l’, a kada jer, to mi samo govori da taj neko nema zadovoljavajuće potencijale kada je reč o učenju. Čak i na ovom hipertakmičarskom tržištu, zaobići ću dobrog programera koji ne zna da piše.
Upotreba gramatike ne odaje samo puku sposobnost prisećanja iste iz srednje škole. Uverio sam se u to da ljudi koji manje greše na testu iz gramatike takođe manje greše pri obavljanju poslova koji uopšte nisu u vezi sa pisanjem – kao, na primer, pri ređanju na police ili pri etiketiranju delova.

Isto tako, programeri koji obraćaju pažnju na izražavanje u pisanoj formi takođe imaju tendenciju da obraćaju veću pažnju na to kako kodiraju. Vidite, u svojoj suštini, kodiranje je proza. Dobar programer je mnogo više od prepisivača kodova; kako kaže Donald Knut, programerska legenda sa Stenforda, “programeri su esejisti koji rade sa tradicionalnim estetskim i književnim normama”. Poenta je da bi programere trebalo lako da razumeju i ljudska bića, ne samo kompjuteri.

I baš kao kod veštog pisanja i pravilne upotrebe gramatike – “kvaka” je u detaljima. Zapravo, kada je reč o mom celokupnom biznisu – sve je u detaljima.

Zapošljavam ljude koji vode računa o tim detaljima. Kandidati koji ne smatraju pisanje važnim vrlo verovatno će zanemarivati i druge bitne stavke. A ja vam garantujem da i druge kompanije, čak iako ne sprovode testove iz gramatike, vrlo obraćaju pažnju na aljkave greške u poslovnim biografijama. Uostalom, aljkav je onaj ko se ponaša aljkavo.

Upravo iz tih razloga kandidatima za posao zadajem test iz gramatike; on je za mene neka vrsta lakmus hartije. Svi kandidati navode da vode računa o detaljima; ja im samo pružam mogućnost da to i dokažu.

Napisao Kyle Wiens, CEO kompanije iFixit i osnivač softverske kompanije Dozuki, za blog Harvard Business Review.

EnglishSerbian