Stručno školovanje – izvesnije zaposlenje

STRUČNO-ŠKOLOVANJE

Prof dr Valentin Kuleto u intervjuu za PC Press ističe kako je tržište radne snage u Srbiji tabu tema, jer se zastarelim sistemom obrazovanja stvaraju kadrovi koji nikome nisu potrebni. Danas patriotizam znači obrazovati mlade ljude za 21. vek, odnosno naučiti ih kako da rešavaju praktične probleme.

Vi ste direktor i jedan od osnivača ITS i ITHS. Od kada postoje ove obrazovne ustanove?

ITS (Information Technology School) je visoka škola strukovnih studija za informacione tehnologije koja je počela sa radom 2006. godine. 2010. godine smo pokrenuli i osnivanje srednje škole pod nazivom ITHS (Information Technology High School) koja je počela da radi prošle godine. Prva generacija srednje škole upisana je, dakle, pet godina nakon što je ITS počeo sa radom i nju su činila dva odeljenja učenika.

Privatne srednje škole nisu toliko česte u našoj zemlji. Zbog čega ste se odlučili da osnujete ITHS?

Koliko god je široko poznato da postoje privatni univerziteti, toliko je malo poznato da postoje i privatne srednje stručne škole. Privatne srednje obrazovne ustanove su uglavnom gimnazije, stručnih škola je jako malo, posebno u IT oblasti. Nama je, s obzirom da je ITS visoka škola strukovnih studija bilo logično da otvorimo srednju stručnu školu. Srednja škola je napravljena zato što smo želeli da imamo što kvalitetnije brucoše na visokoj školi. Na ovaj način, naši polaznici dobijaju sedmogodišnje obrazovanje, tokom četiri godine srednje i tri godine visoke škole i priliku da u ovom dugom periodu postanu odlični IT stručnjaci.

Da li deca imaju drugačiji odnos prema privatnoj srednjoj školi?

U našoj srednjoj školi odeljenja ne prelaze 25 đaka. Deca sasvim sigurno osećaju određeni elitizam zato što borave i rade u prostoru koji je odlično opremljen, sa novom opremom, sa odabranim nastavnicima, mnogo bolje nego što je slučaj u državnim školama. Naša logika je bila da napravimo elitnu školu u kojoj je na raspolaganju sve što je potrebno od resursa da bi učenici mogli da napreduju i da na kraju školovanja dobijemo što bolje inženjere. Po mom mišljenju, jako veliki problem na tržištu je što poslodavac često mora da ulaže još godinu-dve dana u nove kadrove da bi oni počeli da daju rezultate, a to je nepovoljno i za radnike i za poslodavce.

Da li đaci u ITHS i ITS uče pretežno o informacionim tehnologijama? Šta je sa opštim obrazovanjem koje se takođe očekuje od jedne srednje škole?

Ovde je napravljena jedna kompaktna zajednica, učenici se druže i zajedno učestvuju u različitim projektima. Primera radi, nedavno smo, povodom školske slave, snimili film o Svetom Savi, gde su deca sama radila scenario, glumu, snimanje i montažu. Zvanični program je nešto što mora da se realizuje, ali mi puno radimo i na dodatnim sadržajima, tako da učenici pored informacionih tehnologija imaju prilike i da ispolje svoja interesovanja iz raznih oblasti. Pokušavamo da napravimo ravnotežu između IT-a koji može da vas odvuče u to da postanete zavisnik od tehnologije i nečega što čini život u svim njegovim segmentima.

Po završetku ITHS ili neke druge srednje škole, sledi visoko obrazovanje. Kako je koncipiran ITS?

ITS kao visoka škola strukovnih studija traje 3 godine. Trenutno imamo dva akreditovana studijska programa: informacione tehnologije i elektronsko poslovanje. Ali, tu se nismo zaustavili, pa smo ove godine predali dokumentaciju za akreditaciju dva nova studijska programa: računarski dizajn i organizaciju poslovnog sistema. Ideja je da zadovoljimo tržišnu potrebu za zaposlenima koji poznaju print dizajn, WEB dizajn, Internet marketing, WEB programiranje, ali i da vladaju upravljanjem projektima i upravljanjem organizacijom generalno i u IT oblasti. Potreba je privrede da postoje stručnjaci u oblasti menadžmenta informacionim tehnologijama. Počev od ove godine upisivaćemo studente na sva četiri studijska programa.

Po čemu se ITS razlikuje od drugih sličnih škola?

Naša glavna prednost su pre svega različiti servisi koje student koristi u toku studija i usmerenost ka studentu i njegovim potrebama. Studentski servis na Internetu pruža sve od elektronske prijave ispita, pregleda ocena, finansija, do materijala sa svih predavanja koji se svakodnevno ažuriraju. Takođe imamo kao dopunsku uslugu korišćenje platforme za učenje na daljinu (E-learning), gde studenti svoje znanje dopunjuju kroz materijale i komunikaciju sa nastavnicima. Mi koristimo najnovije tehnologije kao što je Microsoft .NET 2010, ali nismo okrenuti samo proizvodima jedne kompanije, pa se tako kod nas izučavaju i open source tehnologije poput PHP i MySQL.

Za nas je specifično je da je škola okrenuta praktičnom radu. Ovo nije akademsko okruženje – naši studenti se ne bave naukom, naši studenti se bave praktičnim problemima, a to je ono što je neophodno tržištu. Naš cilj je da ih opremimo znanjima od kojih će, radeći, udobno živeti.
Za nas je to najveći patriotizam. Obrazovati kadrove za novo doba i opremiti ih veštinama za 21. vek.

Pominjete tržište radne snage, a to je danas vrlo osetljiva tema. Kakve su šanse za zaposlenje po završetku ITS?

Osetljiva tema će biti još osetljivija. Na granici smo da postane tabu tema pošto društvo očigledno nema adekvatna rešenja. I dalje se školuju kadrovi koji nikome nisu potrebni. Sa druge strane, nama kao inženjerskoj školi se dešava da u drugoj ili trećoj godini studenti budu regrutovani od strane raznih IT kompanija, jer je potreba za IT stručnjacima na tržištu ogromna. Ceo koncept naših škola je usmeren ka tome da student ne čeka na posao ni jedan jedini dan po završetku škole, već da odmah nađe posao.

Mi imamo veliku odgovornost da napravimo takve studije da se obe strane, škola i studenti, ponose onime što su dobili na kraju školovanja. Ako to rezultira pristojnim radnim mestom sa pristojnom početnom platom odmah, svi će biti srećni. To je posao stručne škole i obrazovanja uopšte, ali se taj osnovni zadatak obrazovanja i obrazovnih ustanova, nažalost negde izgubio. Zbog čega je u našoj zemlji broj studenata na akademskim studijama toliko veći od broja studenata na strukovnim studijama, to je pitanje za ozbiljno razmišljanje.

Vi ste relativno mlada obrazovna ustanova. Kako se gradi renome škole i koliko zapravo vredi diploma koja se na kraju dobija?

Na školi je odgovornost da ono što iznese na tržište kao proizvod, a to je njen diplomac, odgovara potrebama tog tržišta. Svedoci smo da se tržište jako zaoštrava, pa je danas, kakav god papir da nosi kandidat, jedino merodavno da ga stavite na probu u nekom vremenskom periodu.

Ako škola ne uspe da obezbedi dovoljno znanja, onda smo svi u problemu. Onda škole postaju generatori  nezaposlenosti. Umesto razvoja privrede dobili smo sveukupni problem, privredni i socijalni. U tom slučaju bolje je da ne radimo ništa.

Da li naši studenti i učenici poseduju dovoljno znanja je proverljivo na probnom radu u kompanijama u kojima se zapošljavaju. Posle nekoliko neuspešnih kandidata iz određene škole, ta škola bi trebalo da prirodno nestane sa tržišta obrazovanja. Nisam siguran da je tako. Neke veoma loše škole u tom smislu opstaju decenijama. Krivi su i deca i roditelji, ne samo škole. Osnovni kriterijum ocene uspešnosti jedne škole treba da bude zapošljivost njenih učenika i studenata. Diploma kao papir na tržištu rada sa njegovim razvojem će sve više biti u drugom planu. Znanje je u prvom.

Kako vi vidite odnos između starih, državnih i novih, privatnih škola?

Podela na privatno i državno je izmišljena besmislica. Jaz između državnih i privatnih škola postaje sve veći, što je potpuno bespotrebno. Za studenta nije bitno ko je osnivač neke škole, pa tako ne treba deliti škole na državne i privatne, već na dobre i loše. U poslednjih pet godina svi obrazovni sistem u celini oseća benefite uvođenja akreditacije. Koliko god da je to teško za svaku školu, da ispuni standarde, generalno se ozbiljno podigao kvalitet obrazovanja. Ja vidim problem u tome da svaka standardizacija, pa i ova, može da preraste u prekomernu regulativu. Preregulativa onda ugrožava razvoj.

Jedan od partnera u radu škole je i ComTrade. Kakav je vaš odnos sa ovom velikom kompanijom?

U suštini svog delovanja, ITS je deo ComTrade grupe. Želeli smo da naši studenti mogu da imaju pristup projektima u realnim privrednim uslovima, rešavanju problema u praksi i povećane šanse za zapošljavanje, pa smo za strateškog partnera izabrali kompaniju koja je prošle godine proglašena za broj jedan u Jugoistočnoj Evropi. Naši studenti tokom studija sve vreme učestvuju na projektima i direktno sarađuju sa zaposlenima u CT-u što im daje priliku da nauče neke stvari koje ne mogu da nauče sedeći samo na predavanjima.

Ipak, orjentacija ITS-a nije samo da zapošljava ljude u CT-u, već da CT pruži studentima ono što im je potrebno u obrazovanju.

Kako se vrši selekcija kandidata za ITHS i ITS?

Student treba da pokazuje određeni afinitet ka informacionim tehnologijama, što se utvrđuje testovima. Ocenjuje se i njihovo znanje stranih jezika, posebno engleskog, ali samo u smislu određivanja nivoa pređašnjeg znanja kako bismo znali šta tačno treba da im pružimo u toku školovanja. Sa potencijalnim studentom se radi intervju, a značajan faktor su ocene iz osnovne, odnosno srednje škole. Od prošle godine, uveli smo i stipendiranje za Vukovce, a na Visokoj školi imamo i dodatne stipendije za studente koji se najbolje pokažu tokom studija. Primera radi, za Vukovca koji se upiše na ITS i uspe da održi visok prosek tokom studiranja, čitavo školovanje će praktično biti besplatno.

Recite nam za kraj, kome su namenjeni ITHS i ITS, odnosno koji je po vašem mišljenju profil mladih ljudi koji treba da prepoznaju sebe u ovoj karijeri?

Ovo je škola za decu koja su progresivna, u smislu „hoću da učim, a to što učim hoću da mi da rezultat“. Ne bih voleo da napravimo školu posle koje mora ponovo da se uči.

Sa 18 ili 19 godina mladi ljudi uglavnom već znaju šta ih interesuje pa se u ITS javljaju oni koji prepoznaju da je IT dobar za njihovu buduću karijeru – to su ljudi koje vole tehnologiju i to su budući inženjeri. U srednjoj školi izbor mahom vrše roditelji u saradnji sa decom. Po definiciji roditelji žele najbolje svojoj deci, najkvalitetnije moguće obrazovanje i uslove za odrastanje i prepoznali su ITHS kao takvu školu. Svi zajedno žele bolju budućnost. Mi smo tu da im pomognemo na tom putu.

EnglishSerbian