Učešće u EU projektima – samo privilegija ili i obaveza nastavnika K–12 škola, nastavnika sa akademskim zvanjem i naučnih istraživača?

Često nastavnici u osnovnim i srednjim školama, kao i u visokom obrazovanju, ne prepoznaju u dovoljnoj meri mogućnosti koje učešće u EU projektima donosi njima i učenicima, odnosno studentima, i, usled straha od nepoznatog ili nedovoljne svesti o tim koristima, nisu voljni da se prijavljuju za projekte, odnosno da učestvuju u njima.

Učešće nastavnika u evropskim projektima je veoma važno. Takođe, ono nastavnicima / obrazovnim ustanovama donosi lične/profesionalne dobrobiti, ali predstavlja i njihovu profesionalnu obavezu kada je, na primer, reč o izboru u nastavnička zvanja / ostvarenju standarda u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju zahtevanih zakonskom regulativom.

Šta kaže regulativa?

Pravilnik o stalnom stručnom usavršavanju i napredovanju u zvanja nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika u članu 4 ukazuje na to da se stalno stručno usavršavanje ostvaruje aktivnostima koje se organizuju u okviru programa vaspitanja i obrazovanja na međunarodnom nivou i kroz projekte mobilnosti. Projekti mobilnosti K1 su aktivnosti koje se smatraju stručnim usavršavanjem nastavnika K–12 škola kako na nacionalnom (prepoznate kroz ovaj pravilnik), tako i na internacionalnom nivou. U okviru člana 6 istog pravilnika pominje se da se stalno stručno usavršavanje u ustanovi ostvaruje, između ostalog, i učešćem u projektima mobilnosti, stručnim i studijskim putovanjima i posetama, kao i međunarodnim programima, a u članu 22 se kao pravo i dužnost zaposlenih na poslovima obrazovanja i vaspitanja navodi da svake školske godine učestvuju u ostvarivanju različitih oblika stručnog usavršavanja u ustanovi. Član 8 navodi da se programi koji su nastali iz međunarodnih obaveza stavljaju na listu programa o kojima odlučuje ministar. Pošto je Srbija potpisala međunarodni ugovor, može se konstatovati da je program Erasmus+ međunarodna obaveza. U pogledu vrsta aktivnosti za zvanja koja se odnose na stručni kadar u školi, između ostalog, navode se autorstvo, odnosno koautorstvo odobrenog projekta, učestvovanje u projektima, vođenje radionice ili izlaganje na međunarodnom skupu, podsticanje učestvovanja škola, odnosno domova u međunarodnim obrazovnim procesima.

Pojam međunarodne naučne saradnje i projekti EU prepoznati su u našem zakonskom okviru kroz Pravilnik o postupku, načinu vrednovanja i kvantitativnom iskazivanju naučnoistraživačkih rezultata istraživača. U članu 45 ovog pravilnika govori se o tome da međunarodna naučna saradnja podrazumeva postojanje najmanje jednog od sledeća dva kriterijuma: učešće na međunarodnim projektima ili studijski boravak koji nije kraći od mesec dana u stranoj naučnoj instituciji ili na univerzitetu, što potvrđuje naučno, odnosno nastavno-naučno veće naučnoistraživačke organizacije. Član 49, koji govori o kvalitativnim pokazateljima izbora u naučno zvanje viši naučni saradnik, ukazuje na to da se kvalitativnim pokazateljima smatraju i međunarodna naučna saradnja i organizacija naučnog rada, a za zvanje naučni savetnik i organizovanje međunarodnih projekata, recenzija naučnih radova i projekata na međunarodnom nivou (član 50). Iz priloga 1 vidi se da Pravilnik pod pojmom projekta podrazumeva i projekte EU: 

U projekte se kvalifikuju pre svega projekti finansirani od strane Ministarstva, bilateralne saradnje Ministarstva i SANU, projekti EU, regionalni projekti, projekti značajnih međunarodnih agencija i projekti sa privrednim subjektima koji prevazilaze godišnju vrednost potrebnu za finansiranje bar tri istraživača na godinu dana.

Kao dokaz daju se kopije izveštaja u kojima su eksplicitno navedeni projekti, potprojekti i projektni zadaci i imena rukovodilaca ili potvrde o rukovođenju projektima, potprojektima ili zadacima koje su potpisali rukovodioci. Projekti se spominju i u odeljku Kvalitativna ocena naučnog doprinosa, u delu Međunarodna saradnja: organizacija naučnih skupova i rukovođenje projektima, potprojektima i zadacima.

Zakon o visokom obrazovanju u delu Delatnost visokog obrazovanja navodi da je delatnost visokog obrazovanja od posebnog značaja za Republiku Srbiju, da je deo međunarodnog, a posebno evropskog, obrazovnog, naučnog, odnosno umetničkog prostora, i obuhvata akademsko i strukovno obrazovanje. 

Kao ciljeve visokog obrazovanja Zakon ističe unapređenje međunarodne otvorenosti sistema visokog obrazovanja, međunarodnu mobilnost studenata i međunarodnu saradnju i mobilnost nastavnika.

Koje su mogućnosti?

Evropska unija nudi više programa koji bi mogli biti interesantni studentima, kao i akademskom i neakademskom osoblju u okviru osnovnih, srednjih škola, kao i visokoškolskih ustanova. Programi EU finansiraju se iz budžeta Evropske unije, a sredstva su namenjena različitim prioritetnim oblastima.

HORIZONT EU

Horizont Evropa je okvirni program EU za istraživanje i inovacije, koji je počeo 2021. i trajaće do 2027. godine. Ovaj program počiva na tri stuba:

  1. Izuzetna nauka podržava pionirske istraživačke projekte koje su sami istraživači definisali i pokrenuli preko Evropskog istraživačkog saveta (ERC). Finansira stipendije i razmene istraživača kroz program Marie Skłodowske-Curie Actions, kao i ulaganja u razvoj istraživačke infrastrukture.
  2. Cilj Globalnih izazova i evropske industrijske konkurentnosti je direktna podrška istraživanjima koja se odnose na globalne izazove i industrijske tehnologije. Uključuje evropska javno-privatna partnerstva, kao i aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), koji doprinosi radu evropskih i nacionalnih donosioca odluka kroz nezavisne naučne dokaze i tehničku podršku.
  3. Cilj Globalnih izazova i evropske industrijske konkurentnosti je direktna podrška istraživanjima koja se odnose na globalne izazove i industrijske tehnologije. Uključuje evropska javno-privatna partnerstva, kao i aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), koji doprinosi radu evropskih i nacionalnih donosioca odluka kroz nezavisne naučne dokaze i tehničku podršku.

Preporučujemo da pogledate i platformu EU Science Hub, servis znanja i naučnih rezultata Evropske komisije, koji nudi evidenciju naučnih istraživanja kroz ceo programski ciklus od sedam godina.

ERASMUS+

Erasmus+ je najveći program EU na polju obrazovanja, koji pruža bespovratna sredstva za aktivnosti u oblastima obrazovanja, obuke, omladine i sporta, i slavi tri decenije postojanja. Pored toga, podržava mrežu Eurydice, koja opisuje obrazovne sisteme u Evropi i nudi komparativnu analizu nacionalnih sistema i politika od ranog detinjstva do obrazovanja odraslih.

Zahvaljujući ovom vodećem programu EU za obrazovanje, obuku, omladinu i sport, 9.000.000 ljudi, posebno mladih, dobilo je priliku da stekne nova iskustva i proširi svoje horizonte odlaskom u inostranstvo. Trenutni program Erasmus+, koji je počeo 2021. i trajaće do 2027. godine, ima budžet od 26.000.000.000 evra i pruža mogućnost da se preko 4.000.000 ljudi školuje i obučava, kao i da stekne radno iskustvo i volontira u inostranstvu. Srbija je postala punopravni član programa Erasmus+ od raspisivanja konkursa, 2019. godine.

Ove godine odobren je projekat mobilnosti Univerzitetu Privredna akademija, te su otvorene brojne mogućnosti da nastavnici/studenti Fakulteta savremenih umetnosti gostuju/studiraju tokom jednog semestra na drugoj visokoškolskoj ustanovi. Kontakt tačka za Srbiju je Fondacija Tempus. 

KREATIVNA EVROPA

Kreativna Evropa je program EU za podršku sektorima u kulturi i medijima. Program se sastoji od dva potprograma: 

  • Kultura – za promociju sektora kulture; 
  • Media Program – za podršku audio-vizuelnom sektoru.

Kreativna Evropa, sa budžetom od 1,46 milijardi evra, podržava evropski kulturni i kreativni sektor, koji obezbeđuje finansiranje 2.500 umetnika i kulturnih profesionalaca, 2.000 bioskopa, 800 filmova, 4.500 prevoda knjiga i finansijsku garanciju u iznosu do 750.000.000 evra za mala preduzeća aktivna u sektoru. Srbija ispunjava uslove za finansijsku podršku celog programa Kreativna Evropa Srbija.

Centar za projekte LINK Educational Alliance

Centar za projekte LINK Educational Alliance pomaže nastavnicima, učenicima i studentima LINK obrazovne alijanse da što bolje sagledaju mogućnosti koje nudi akademsko i profesionalno udruživanje i uključivanje u evropske akademske i profesionalne programe. Od početka osnivanja i okupljanja tima projektnih stručnjaka u okviru Centra za projekte Instituta za moderno obrazovanje, krajem 2019. godine, postignuti su značajni rezultati s ciljem podsticanja učešća škola i drugih ustanova u okviru LINKgroupa u međunarodnim projektima i onim koji su finansirani iz EU fondova. Temelj za pokretanje međunarodnih saradnji bila je Strategija internacionalizacije IMO, kao značajan korak u proevropskom širenju inovacija u obrazovnovaspitnom sistemu ustanova LINKgroupa.

EnglishSerbian