Zvezde među univerzitetskim profesorima

Nisu svi univerziteti jednaki. Institucija na kojoj se studira utiče kako na akademski tako i na društveni život studenata i zato budući studenti treba pažljivo da odaberu gde će studirati. Ukoliko student nije primljen na fakultet koji je bio njegov prvi izbor ili se suočava sa pritiskom porodice, neće odmah znati šta da radi. Budući studenti se često pitaju koje kriterijume da primene i kombinuju kako bi pronašli najbolji univerzitet za sebe. Često se pitaju treba li da uzmu u obzir udaljenost od rodnog grada, cenu školarine ili kvalitet studijskog programa, kao i to koja je komponenta najvažnija za njihov budući profesionalni razvoj. Šta rade fakulteti ne bi li im olakšali odluku?

Za realizaciju studijskog programa u visokom obrazovanju neophodno je da visokoobrazovne ustanove obezbede nastavno osoblje koje ima potrebne naučne, umetničke i stručne kvalifikacije. Kvalitet nastavnog kadra u visokom obrazovanju i posedovanje kompetencije važni su za akreditaciju ustanova i studijskih programa, napredovanje u nastavnička zvanja, ali i za određivanje statusa, odnosno rangiranje univerziteta na svetskim listama. Na fakultetima ima dobrih profesora sa brojnim akademskim postignućima, kojih studenti često nisu svesni. Nedovoljna marketinška promocija nastavnog kadra ne ukazuje na nedostatak potrebe da se marketiraju nastavnici, već na činjenicu da univerziteti i fakulteti svoju atraktivnost baziraju na mnogim drugim komponentama vrednosti i pokazateljima, kao što su: sigurnost institucije, kvalitet diploma, ciljevi i ishodi kurikuluma, savremenost programa, teacher-student ratio i brojni drugi indikatori performansi kvaliteta i uspeha. Pored toga, bar kada je reč o našoj zemlji, studenti često nisu upoznati sa akademskim i naučnim kriterijumima, odnosno indeksima koji neke profesore čine „jednakijim” od drugih.

Postavlja se pitanje da li studenti u našoj zemlji upisuju određene fakultete zbog konkretnih nastavnika, odnosno njihovih akademskih i naučnih postignuća. Koliko je pravih prepoznatljivih, popularnih zvezda među nastavnicima koje studenti prepoznaju i zbog njih upisuju određene studijske programe ili čak fakultete? Koliko su studenti pre upisa fakulteta uključeni u konkretno obrazovno polje ne bi li imali ovakva saznanja? Koliko imidž, Hiršov indeks i citiranost autora utiču na to da se studenti odluče za konkretne fakultete jesu prava pitanja. Ovo je čest slučaj sa umetničkim fakultetima i akademijama, gde su nastavnici javne ličnosti, čiji uticaj na upis, osim ako studenti direktno ne izjave da su se za upis odlučili zbog konkretne osobe, nije merljiv, ali ga nastavnici često smatraju ogromnim. Da li je potrebno da uprava, ministarstvo i društvo nagrade ovakve individue, da ih promovišu u istoj meri kao i ukupni kvalitet svojih studijskih programa? Da li je u obrazovanju važna marketinška promocija ličnosti profesora ili su ustanova i vrednosti koje neguje, kvalitet studijskih programa, stvarni akademski i naučni iskaz obrazovnog kadra, uspeh alumnista, ukupnost sadržaja, atraktivnost buduće profesije, vrednost diplome, lokacija, društveni život, sportski timovi i cena školarine ono što bi trebalo da zanima buduće studente? 

Studenti i roditelji koji učestvuju u izboru nemaju uvid u reference i kompetencije nastavnika ili dovoljno znanja da ih procene, pa se izbor fakulteta obično završi na preporuci, zbog čega je brending ustanove u celini ključan.

Pored toga, nedostatak nacionalne metodologije, odnosno tela koje bi ovakvo ocenjivanje sprovodilo i podatke učinilo javno dostupnim, onemogućava budućim studentima, njihovim roditeljima i starateljima ovakav vid analize, a javnosti dragocene podatke uopšte. Sa druge strane, iako neformalna, Šangajska lista nudi dobre, ali našim naučnim istraživačima možda teško dostupne kriterijume. Akademsko rangiranje univerziteta u svetu (ARWU) ili Šangajska lista predstavlja godišnju publikaciju koju izdaje Centar za univerzitete u svetu (CWCU) šangajskog Univerziteta Cao Tun od 2009. godine. Agencija „Šangaj renking” (ShangaiRanking Conslutancy), koja sastavlja i objavljuje listu, predstavlja potpuno autonomnu kompaniju, koja se bavi obaveštajnom delatnošću na polju visokog obrazovanja. ARWU rangira univerzitete na osnovu šest objektivnih indikatora, a to su: broj dobitnika Nobelove nagrade i Fildsove medalje među alumnistima i predavačima, broj visokocitiranih istraživača, Indeks naučne citiranosti i Indeks citiranosti socijalnih nauka, kao i broj radova objavljenih u naučnim časopisima „Science” i „Nature”. ARWU godišnje analizira preko 1.800 univerziteta, od kojih se najboljih 1.000 nađe na Šangajskoj listi. Prema Šangajskoj listi za 2021. godinu, na prva tri mesta nalaze se Harvard University, Stanford University i University of Cambridge, kao najbolje rangiran evropski univerzitet. Prema metodologiji koja se koristi za kreiranje ove liste može se zaključiti da su akademsko i naučno postignuće nastavnog osoblja veoma bitni faktori u rangiranju univerziteta.

U Sjedinjenim Američkim Državama nekoliko organizacija takođe sprovodi opsežne analize kvaliteta nastave na univerzitetu, ali i pojedinih kompetencija profesora, i pravi svoje neformalne liste, koristeći formalne državne izvore podataka. Sveobuhvatno istraživanje podataka o studiranju, prijemu na fakultete, školarinama i studentskom životu Ministarstva za obrazovanje Sjedinjenih Američkih Država, kao i procene miliona studenata i diplomaca, koriste se za sastavljanje liste najbolje rangiranih univerziteta portala „Niche”. Na listi se nalazi više od 1.000 najboljih univerziteta i obrazovnih ustanova u SAD. Portal „Niche” koristi podatke Ministarstva obrazovanja kako bi sastavio listu najboljih univerziteta, ali i nastavnika. Raznovrsno, kvalifikovano i dobro plaćeno nastavno osoblje je glavno obeležje najbolje rangiranih visokoškolskih institucija, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, smatra portal „Niche”.

Lista američkih univerziteta sa najboljim nastavnicima zasniva se na relevantnoj statistici i ocenama studenata koje prikuplja Ministarstvo obrazovanja. Metodologija portala „Niche” koristi sledeće podatke:

  • Odgovore na skali 1–5 o kvalitetu profesora iz svake obrazovne institucije;
  • Indeks nastavničkih plata u odnosu na srednji prihod prosečnog domaćinstva u toj oblasti;
  • Ukupan broj redovnih studenata osnovnih studija u odnosu na broj redovnih nastavnika;
  • Broj nagrada po članu nastavnog osoblja;
  • Indeks rasne raznolikosti među nastavnim osobljem;
  • Procenat redovnih nastavnika koji su članovi Nacionalne akademije;
  • Procenat nastavnika koji su u stalnom radnom odnosu;
  • Odnos muških i ženskih nastavnika;
  • Ukupna ulaganja u istraživanje po redovnom studentu osnovnih studija;
  • Ukupna ulaganja u istaživanje.

Na listi fakulteta sa najboljim profesorima na prva tri mesta za 2022. godinu nalaze se Yale University, Brown University i Duke University.

Dakle, u nedostatku jasnije nacionalne metodologije i izvora podataka o akademskim i naučnim postignućima nastavnika na univerzitetima u Republici Srbiji, budući studenti, njihovi roditelji i nastavnici prepušteni su svojim intuitivnim merilima i onome što pročitaju na sajtovima univerziteta i fakulteta.

Izvori:
  1. Niche. The Colleges with the Best Professors Methodology. Available at: https://www.niche.com/about/methodology/best-college-professors/ (preuzeto 15. maja 2022)
  2. The Colleges with the best professors in America. Available at: https://www.niche.com/colleges/search/best-college-professors/ (preuzeto 21. maja 2022)
  3. Shanghai Ranking List. Available at: https://www.shanghairanking.com/rankings/arwu/2021 (preuzeto 21. maja 2022) ARWU Methodlogy. Available at: https://www.shanghairanking.com/methodology/arwu/2021 (preuzeto 21. maja 2022)
EnglishSerbian